Voda za piće je jedina namirnica koju koristi cjelokupno stanovništvo i to bez obzira na na zemljopisni položaj (otočani/kontinentalci), socioekonomski status (siromasi, bogataši),vjeru i rasu jer je potreba za vodom opće poznata za normalno funkcioniranje ljudskog organizma.
Hrvatska je zemlja izuzetno bogata velikim količinama zdravstveno ispravne pitke vode. Nažalost, svi građani Hrvatske u svojim domovima nemaju za sada, mogućnost njena korištenja. Ovome je raz1og, u nekim krajevima, slabi postotak priključenosti na javnu vodoopskrbu. Od prvog modernog vodovoda na području Hrvatske (izgrađen u Puli 1858. godine) do danas procijenjena je vodoopskrbljenost stanovništva iz javnih vodoopskrbnih sustava oko 74 %.. Ova vodoopskrbljenost nije ravnomjerno raspoređena po Hrvatskoj. Tako je npr. najlošije stanje u Bjelovarsko – bilogorskoj, Brodsko – posavskoj i Koprivničko – križevačkoj županiji gdje ispod 40 % stanovništva ima zdravstveno ispravnu vodu iz javnih vodoopskrbnih sustava. Ispod 5O % stanovništva ovakvu vodu ima u Vukovarsko – srijemskoj, Požeško – slavonskoj i Sisačko – moslavačkoj županiji. U Virovitičko – podravskoj i Osječko – baranjskoj županiji ova vodoopskrbljenost je ispod 60 %, dok je ona u Zadarskoj, Ličko – senjskoj i Krapinsko – zagorskoj ispod 70 % . Relativno zadovoljavajuću vodoopskrbu ima stanovništvo u Karlovačkoj, Varaždinskoj i Međimurskoj (ispod 80 %) i Istarskoj, Zagrebačkoj (s gradom Zagrebom), Šibensko – kninskoj, Primorsko – goranskoj i Splitsko – dalmatinskoj županiji (ispod 90 %). U Hrvatskoj najviše stanovništva na javnu vodoopskrbu priključeno je u Dubrovačko – neretvanskoj županiji (preko 90 %). Podatci za opskrbljenost županija pitkom vodom datiraju iz 1995. godine. Procjenjuje se na temelju podataka iz prijašnjih 20 godina da se javna vodoopskrba razvija po približnoj stopi od 1% godišnje. Ovom vodoopskrbljenošću ne možemo biti zadovoljni.
Ostatak teksta možete pročitati na stranici s koje je i preuzet uvod: http://www.vodovod-pula.hr/index.php/izcasopisa/77-dr-mr-uredjaj