Resursi pitke vode grada Zagreba
Na području od Sutle do linije Sesvete – Lekenik, površine 372 km2 u aluvijalnim slojevima šljunka i pijeska koje je Sava istaložila, nalazi se 2 milijarde m3 podzemne vode.
Danas se iz tog „kvartarnog sustava“ crpi oko 220 milijuna m3
vode na godinu. Iscrpljena voda obnavlja se infiltracijom iz Save (48 %), poniranjem oborina (18 %), priljeva sa strane i poplavama (26 %), te curenjem iz vodovodne i kanalske mreže (8 %), a možda i znatno više. Gotovo sva voda koja se obnavlja (99,5 %) crpi se iz podzemnog bazena, dok izvori Medvednice daju svega 0,5 %. Sada će biti jasnija potreba izgradnje vodnih stepenica i akumulacijskih jezera na Savi u Zagrebu.
Sadašnje stanje crpilišta vodoopskrbnog sustava Zagreba jest:
- Crpilišta pitke vode u pogonu od 2001. godine: Bregana, Strmec, Šibice, Mala Mlaka, Sašnjak, Zapruđe, Petruševec, Velika Gorica i Ivanja Reka. Ukupno daju 5450 l/s. od toga se 25-30 % gubi u mreži, a s novijim podacima ne raspolažemo.
- Crpilišta izvan pogona zbog zagađivanja vode: Zagorska ulica, Selska, Daničićeva, Zadarska, Vrbik, Držićeva, Kruge, Žitnjak
I, Žitnjak II, Botanički vrt, Remetinec, Vrapče, Branimirova, Heinzelova, Savski Gaj i Horvati. Ukupno daju 1700 l/s, dakle više od
trećine kapaciteta u gradu Zagrebu. Ovdje treba dodati najnovije spoznaje o potencijalnim zagađenjima bunara crpilišta Strmec i Mala Mlaka te Stara Loza i Prečko (RGN 2007.). Zagreb bi trebao imati sjedinjeni sustav praćenja kvalitete podzemne vode, dovoljan za točnu procjenu i pravodobno intervenciju u slučaju akcidenta (primjerice, kao u slučaju zagađenja u Vrbanima, moglo bi se pravovremeno i odgovorno intervenirati bez slanja uzoraka u Beč i Maribor) iz dva ministarstva, Zavoda za javno zdravstvo i gradske inspekcije - Industrijska crpilišta (velikim su dijelom zagađena) ukupno 101 bunar (što nije konačni broj) kapaciteta 1247 l/s, dakle još jedna trećina ukupnog kapaciteta zagrebačke vodoopskrbe.
- Sanacija gudronskih jezera u Savici nije nužna samo radi ornitološkog parka,već radi zaštite crpilišta Petruševec koji opskrbljuje pitkom vodom trećinu Zagrepčana. U posljednjih 50 godina polovica crpilišta je nepovratno uništena, a ona su nam, za razliku od drugih gradova u svijetu, bila „pod nogama“, pogotovo što će ovo stoljeće biti stoljeće ratova za vodu, a nama je to mogao biti izvozni proizvod!
- Na kraju, žalosno je da ove teme, kao edukacija naroda, nisu interesantne medijima, nego tko je koga priveo u Remetinec i kako im je tamo, da ne govorim o zaglupljivanju građana raznim političkim sapunicama!
Autor: Stjepan Nikolić, dipl. ing. građ